Prof. dr. sc. Saša Božić održao je 15.2. izlaganje "Integracija migranata u dezintegrirana društva? Povratak funkcionalnom građanstvu" na međunarodnom skupu Novi (i)migranti u EU: prema izazovima integracije održanom u Geothe Institutu u Zagrebu. Međunarodni skup organizirali su Institut za migracije i narodnosti, Goethe Institut Kroatien, Institut Francais Croatie i Österreichisches Kulturzentrum Zagreb, a bio je posvećen definicijama, teorijskim implikacijama i ograničenjima koncepta "integracije", iskustvima različitih zemalja Europske unije s migrantskim integracijskim politikama i praksama te izazovima razvoja i primjene integracijskih politika u Hrvatskoj i drugim državama Europske unije u kontekstu povijesnih obrazaca i postojećih migracijskih trendova, uključujući suvremene izbjegličke tokove.

Prof. dr. sc. Saša Božić je u suatorstvu s dr. sc. Simonom Kuti, znanstvenom suradnicom, objavio knjigu "Transnacionalni socijalni prostori. Migrantske veze preko granica Hrvatske". Knjiga je posvećena teorijama i konceptima transnacionalnog socijalnog prostora i njihovoj primjeni u istraživanju migracija kao i migrantskih veza preko nacionalnih granica. Autori razvijaju integrirani koncept transnacijalnog socijalnog prostora i primjenjuju ga u istraživanju migrantskih veza najznačajnijih migrantskih grupa u Hrvatskoj: Albanaca, Bošnjaka i Kineza. Knjigu je objavila izdavačka kuća Jesenski i Turk, a javno predstavljanje knjige održat će se pod pokroviteljstvom Hrvatskog sociološkog društva krajem veljače u Kulturno informativnom centru u Zagrebu.

Mr. sc. Mirko Petrić sudjelovao je od 12. do 14. veljače 2016. u radionici međunarodnog znanstvenog projekta „Životne strategije i strategije preživljavanja kućanstava i pojedinaca u jugoistočnoj Europi u vremenu krize“, održanoj u Sarajevu i posvećenoj kodiranju građe prikupljene kvalitativnim dijelom istraživanja. U radu su sudjelovali partneri iz Bosne i Hercegovine (Ekonomski institut Sarajevo), Slovenije (Univerza v Mariboru), Srbije (Centar za empirijska istraživanja kulture jugoistočne Evrope, Niš, Univerzitet Niš, Fakultet TIMS Novi Sad) i Švicarske (Universität Zürich) i Hrvatske (Institut društvenih znanosti „Ivo Pilar“, Sveučilište u Zadru. Projektne aktivnosti financira Švicarska zaklada za znanost, u okviru programa SCOPES.

Nakon četiri godine volonterskog rada znanstvenog tima i širokog participativnog procesa, dovršen je Nacrt prijedloga Plana upravljanja povijesnom jezgrom Splita i postavljen na mrežne stranice Grada Splita, u svrhu daljnje javne rasprave. U procesu izrade sudjelovali su i članovi Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru: mr. sc. Mirko Petrić bio je voditelj radne skupine „Društvo i društveni procesi“, urednik više dionica dokumenta, te glavni redaktor cjelokupnog Plana upravljanja, a Ivan Puzek, mag. soc. vodio je kvantitativni dio istraživanja i obradu podataka. Nacrtu prijedloga Plana upravljanja povijesnom jezgrom može se pristupiti na sljedećoj poveznici: http://www.split.hr/Default.aspx?art=7774
http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/415160/O-ovom-Planu-ovisi-buducnost-Splita-njegove-starine-i-njegov-razvoj.html

U četvrtak 11. veljače 2016. godine s početkom u 18 sati u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Zadar prof. dr. sc. Biljana Kašić s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru održala je predavanje pod naslovom „Žene na desnici: o emancipaciji, moći i (ne)razumijevanju ravnopravnosti“. Predavanje je održano u sklopu ciklusa „Javna sociologija“ u organizaciji zadarskog Odjela za sociologiju.

Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru i Hrvatsko sociološko društvo – podružnica Zadar u ČETVRTAK, 28. 01. 2016. U 16,00 u učionici 121 (zgrada Sveučilišta na rivi) organizirali su javno predavanje koje je održala prof. dr. sc. SILVANA CAROTENUTO, Odsjek za humanističke i društvene studije, (Sveučilište u Napulju „L'Orientale). Predavanjem pod nazivom „EXILE and MEDITERRANEAN STUDIES“ problematizirala su se umjetnička djela nekoliko umjetnica s Mediterana, koje performansima, fotografijama,, instalacijama i video-umjetnošću obrađuju temu odnosa društvenog pitanja egzila i estetske dimenzije umjetnosti. Izlaganje prof. dr. sc. S. Carotenuto bila je prilika za raspravu o aktualnoj temi migracija i izbjeglištva kroz rjeđe problematiziranu temu umjetnosti i ženskosti.

Prof. dr. sc. Silvana Carotenuto, profesorica je na Odsjeku za humanističke i društvene studije, Sveučilište u Napulju „L'Orientale“ te suradnica Centra za kulturne i postkolonijalne studije na istom Sveučilištu. Uz suvremenu englesku književnost, predaje kritičku teoriju, postkolonijalnu teoriju i vizualnu kulturu, a bavi se i feminističkim teorijama. Uz materinji talijanski, objavljivala je na francuskom i engleskom jeziku. Sudjeluje u više međunarodnih teorijsko-istraživačkih projekata, a trenutno vodi istraživanje „Feminine PErformance in the Mediterranean Area. A didgital Archive“ (Ženski performans na području Mediterana. Digitalni arhiv“).

U srijedu 27. siječnja 2016. godine s početkom u 18 sati u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Zadar u sklopu ciklusa javnih predavanja i diskusija „Javna sociologija“ održana je rasprava povodom knjige Zygmunta Baumana „Čemu sociologija?“. U raspravi su sudjelovali: Hašim Bahtijari (urednik, TIM Press, Zagreb) te prof. dr. sc. Saša Božić, mr. sc. Ratko Čorić, prof. dr. sc. Biljana Kašić, prof. dr. sc. Vjeran Katunarić i dr. sc. Sven Marcelić (Odjel za sociologiju, Sveučilište u Zadru).

Mr. sc. Mirko Petrić sudjelovat će, u svojstvu istraživača i znanstvenog savjetnika za kulturnu teoriju i javne prostore, u projektu Zaklade Kultura nova Pristupi participativnom upravljanju kulturnim ustanovama. UNESCO-v Međunarodni fond za kulturnu raznolikost (IFCD), nakon provedenog natječaja, odobrio je financiranje projekta u razdoblju između ožujka 2016. i ožujka 2018.

Razdoblje od 2. do 12. prosinca 2015. Zadar su, međuostalim događanjima, obilježili i Dani sociologije: „Izbjeglička kriza“, koje je organizirao Klub studenata i studentica sociologije „Antifjaka“. Okruglim stolovima, projekcijama filmova, slušaonom politički angažiranih bendova iz Sirije te druženjem s mirovnim aktivistom iz Nigerije Adewaleom Princeom Soniyikijem, nastojali smo potaknuti građane i građanke na razmišljanje o problemu izbjegličke krize koja je obilježena sustavnim kršenjem ljudskih prava na gotovo svim razinama. Također, nastojali smo ukazati i na pozitivne strane susreta s pripadnicima/ama različitih kulturoloških sredina. Smatramo da je o pozitivnim aspektima susreta potrebno više i sustavnije govoriti u javnosti u cilju smanjenja ksenofobičnih i šovinističkih stavova.

Dani su započeli okruglim stolom „Društveni uzroci i posljedice izbjegličke krize“ na kojemu su sudjelovali: Drago Župarić-Iljić iz Instituta za migracije i narodnosti, Julija Kranjec iz Centra za mirovne studije i Jadranka Čačić-Kumpes, izvanredna profesorica na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru.

Na drugom okruglom stolu „Politike i diskursi izbjegličke krize“ sudjelovale su: Biljana Kašić, redovita profesorica Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru i Senka Božić-Vrbančić, izvanredna profesorica Odjela za anglistiku Sveučilišta u Zadru.

U periodu između dva okrugla stola, održali smo projekcije filmova: „Bitter Lake“ (2015) Adama Curtisa, „The Patience Stone“ (2012), Atiqa Rahimia i „The Return to Homs“ (2013), Talala Derkia. Preporučujemo svima koji nisu došli na projekcije da navedene filmove svakako pogledaju ukoliko ih zanimaju nedavna događanja na Bliskom i Srednjem istoku.

Za vrijeme trajanja Dana, nastojali smo informirati građane i građanke o Inicijativi „Dobrodošli“ koja okuplja pojedince i organizacije civilnog društva s ciljem pružanja podrške izbjeglicama na terenu, ali i vršenja političkog pritiska na institucije Republike Hrvatske i Europske unije radi promjene restriktivnih migracijskih politika. Više o Inicijativi i mogućnosti pružanja podrške možete saznati na stranici welcome.cms.hr .

Gošća Završne večeri bio je Adewale Prince Soniyiki, višegodišnji mirovni aktivist koji je u Hrvatsku došao na Božić 2011. godine izbjegavši iz Nigerije. Svoju životnu priču i trenutnu situaciju koristi u svrhu borbe za ljudska prava ljudi koji su izbjegli iz svojih domova i suočavaju se s traumama „društvene smrti“ u azilima u Hrvatskoj. Iako dobro priča hrvatski, napomenuo je da je to rezultat osobnog truda i truda volontera koji su mu pomogli da ga nauči. Naime, u Hrvatskoj i nakon deset godina postojanja azila u Hrvatskoj (Zakon o azilu je stupio na snagu u srpnju 2004.) ne postoji organizirano sustavno učenje hrvatskog jezika za azilante, a što je temeljni uvjet za integraciju u društvo. Više o sustavu azila u Hrvatskoj možete saznati u zborniku: „Prvih deset godina sustava azila u Hrvatskoj (s osvrtom na sustave azila u regiji)“. Jedna od autorica unutar zbornika navodi da se, unatoč Zakonu o azilu koji je ponudio važne osnove za stvaranje razvijenih politika integracije izbjeglica, vlasti nisu angažirale u stvaranju sustavnih rješenja za integraciju izbjeglica.

Danas je, prema procjenama UNHCR-a, više od 45 milijuna prisilno raseljenih ljudi u svijetu. Prema Ženevskoj konvenciji, izbjeglice su osobe koje se nalaze izvan zemlje svojeg državljanstva ili osobe bez državljanstva koje se nalaze izvan zemlje svojega uobičajenog boravišta, a koje se zbog osnovanog straha od proganjanja na temelju rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja ne mogu ili ne žele staviti pod zaštitu te zemlje. U navedenom slučaju, europske zemlje bi trebale dodijeliti status azila, ali politika selekcije izbjeglica prema kojoj se propuštaju samo izbjeglice iz Sirije, Ir