Trajanje studija: 6 semestara, 3 godine
Ukupni broj ECTS bodova: 180
Ishodi učenja jednopredmetnoga Međunarodnog združenog doktorskog studija Sociologije regionalnog i lokalnog razvoja
Nakon završetka doktorskog programa Sociologije regionalnog i lokalnog razvoja studenti/ice steći će strukovne kompetencije visoke razine u dotičnom području, podjednako teorijske i empirijske naravi. Uz dubinsko razumijevanje društvene, kulturne, ekonomske i političke dinamike povezane s regionalnim i lokalnim razvojnim procesima studenti/ice steći će specifična znanja povezana s razvojem u Jadransko-jonskoj regiji i Europskoj uniji.
Očekuje se da će opseg i akademska izvrsnost sadržaja ponuđenih unutar studijskog programa doktorandima/icama omogućiti zaposlenje ne samo u akademskoj zajednici nego i u javnim ili privatnim tijelima povezanim sa strateškim razvojem regija i gradova.
Ishodi učenja studijskog programa blisko su povezani s načinom njegova odvijanja. Glavni instrument programa jesu doktorske radionice i tematske konferencije, koje se odvijaju na sveučilištima u Zadru i Teramu, a praćene su intenzivnim individualnim radom kandidata/kinja s mentorima njihovih doktorskih radova.
Radionice i tematske konferencije omogućuju studentima/icama upoznavanje sa širokim rasponom tema i znanja povezanih s regionalnim i lokalnim razvojem. Te radionice i konferencije predviđaju gostovanja niza nastavnika/ica i stručnjaka/inja iz hrvatskih, talijanskih i drugih ustanova u području.
Teme kojima se studenti/ice bave u okviru studija između ostaloga uključuju: razvoj u perspektivi socioloških teorija, teorije regionalnog i lokalnog razvoja, utjecaj europeizacije na lokalnu i regionalnu samoupravu, teorije i politike decentralizacije, društvenu transformaciju i oblikovanje javnih politika, regionalizam, održivost kao razvojni kriterij, sociologiju turizma i mobilnosti, urbanizam, granice i etničke manjine, kreativne gradove i regije o kojima uče.
Struktura programa
U akademskom smislu struktura doktorskog programa temelji se na:
a) znanstveno-nastavnom dijelu, koji se također izvodi u funkciji istraživačkog rada
b) znanstvenoistraživačkom dijelu, koji je u funkciji izrade doktorskog rada.
Valja napomenuti da cilj aktivnosti čak ni u početnom dijelu programa nije upoznavanje polaznika/ica s elementima već poznatog znanja u struci, čak ni na naprednoj razini, nego aktiviranje tog znanja kao resursa za znanstvenoistraživačku djelatnost.
Pregled studentskih obveza
Studentske obveze
|
ECTS
|
Znanstveno-nastavni dio u istraživačkoj funkciji
|
30
|
Individualizirani znanstvenoistraživački dio rada
|
150
|
UKUPNO
|
180
|
Znanstveno-nastavni dio programa obuhvaća temeljna znanja i vještine iz teorije, metodologije, epistemologije i osnova znanstvenog istraživanja općenito relevantnih za ishod rada, te specijalizirana znanja i vještine koja su u funkciji konkretne teme pojedinoga doktorskog rada.
Naziv predmeta
|
Broj sati
uvod.
pred.
|
Broj sati konzultat.
i individual.rada
|
ECTS bodovi
|
Nositelji
|
Razvoj u perspektivi socioloških teorija
|
8
|
140
|
6
|
prof. dr. sc. Inga Tomić-Koludrović
prof. Emilio Cocco
|
Teorije regionalnog i lokalnog razvoja
|
8
|
140
|
6
|
prof. dr. sc. Vjeran Katunarić
prof. Rossella Di Federico
|
Kvantitativne metode istraživanja
|
8
|
140
|
6
|
prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić
prof. Nico Bortoletto
|
Kvalitativne metode istraživanja
|
8
|
140
|
6
|
prof. dr. sc. Karin Doolan
prof.ssa Agnese Vardanega
|
Izrada nacrta istraživanja
|
8
|
140
|
6
|
prof. dr.sc. Saša Božić
prof. Daniele Ungaro
|