Naziv projekta: Ranjivost i otpornost škola ususret i uslijed prirodnih katastrofa
Nositelj projekta: Sveučilište u Zadru
Financiranje projekta: Sveučilište u Zadru IP-UNIZD-2021-01
Trajanje projekta: 1.9.2021. - 31.8.2023.
Voditeljica projekta: Karin Doolan, kdoolan@unizd.hr
Projektni tim:
Dr. sc. Branko Ančić, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu
Dr. sc. Valerija Barada, Odjel za sociologiju, Sveučilište u Zadru
prof. Sanja Brajković, Korak po korak
Dr. sc. Dražen Cepić, Odjel za sociologiju, Sveučilište u Zadru
Dr. sc.. Mladen Domazet, Institut za političku ekologiju
mag. soc. Pavao Parunov, Odjel za sociologiju, Sveučilište u Zadru
Opis projekta:
Često se ističe kako su škole neizostavan dio tkanja zajednica. Bilo da se radi o urbanim središtima ili ruralnim krajevima, škole usidruju i usmjeravaju zajednice obrazujući njihove građane. Stoga, kada je neka škola zahvaćena katastrofom koja otežava ili obustavlja njezin rad, posljedice koje to ima na lokalnu zajednicu su izravne i raznolike. Dodatno, obnavljanje škola i njihovo ponovno otvaranje često služi kao simbol oporavka zajednice. Kao što su istaknuli Convery i sur. (2014), za nastavnike koje su intervjuirali u sklopu svog istraživanja, ponovno otvaranje škola nakon poplave omogućilo je građanima da imaju neki osjećaj normalnosti i povratka „na staro“.
Ovaj projekt doprinosi literaturi o ranjivosti odnosno otpornosti škola uslijed katastrofa kao što su poplave i potresi, a vodeći računa o slojevitosti društvenog, ekonomskog i političkog konteksta unutar kojih škole djeluju. Pojmovi 'ranjivost', 'otpornost', 'kapitali' i 'polje' uokviruju predloženi projekt i usmjeravaju ključno istraživačko pitanje projekta: Što oblikuje ranjivost odnosno otpornost škola koje zauzimaju različite pozicije u obrazovnom polju, a u kontekstu posljedica i oporavka od prirodnih katastrofa? Specifičnije, koju ulogu u tome ima ekonomski kapital škole (a uz što je vezan i ekonomski kapital lokalne zajednice), koju ulogu odnosi unutar škole i s relevantnim akterima izvan škole, te koju ulogu imaju relevantna znanja i vještine zaposlenika škole kao i njezin status.
Tema predloženog istraživanja i polazišni pristup smještaju projektni prijedlog na razmeđe između sociologije obrazovanja i sociologije katastrofa. Projekt će svojim teorijskim i empirijskim uvidima doprinijeti relativno skromnoj znanstvenoj literaturi o posljedicama katastrofa na škole i poslužiti identificiranju karakteristika i procesa koji jačaju sposobnost škola da se vrate u 'novo normalno'. Jedan od praktičnih doprinosa projekta biti će povezivanje triju škola u Hrvatskoj u razmjeni iskustva nošenja s prirodnom katastrofom, a po modelu zajednica učenja.