Izv. prof. dr. sc. Krešimir Krolo i izv. prof. dr. sc. Željka Tonković objavili su poglavlje pod naslovom „The Sound of Distinction: Social class and political orientations as predictors of music taste in Croatia u knjizi The Routledge Handbook of Popular Music and Politics of the Balkans (London, Routledge).
Ovo poglavlje uvodi sociološke pristupe konceptu 'ukusa' i ilustrira kako kvantitativne metodologije mogu otkriti odnose između kultura ukusa i društvenih nejednakosti, kroz primjer istraživanja ukusa popularne glazbe u Hrvatskoj tijekom kasnih 2010-ih. Poglavlje se temelji na sustavnoj statističkoj analizi podataka dobivenih projektom 'Društvena raslojavanja u Hrvatskoj: strukturalni i subjektivni aspekti', koji je pretpostavio da bi razlike u ukusima glede različitih glazbenih žanrova bile čimbenik društvenih nejednakosti. Preferencije u različitim žanrovima suprotstavljene su ljestvici političkih preferencija i vrijednosnih orijentacija koje su upućivale na jasne razlike između konzervativne i progresivne publike i njihovih glazbenih izbora, te na diferencijacije između šest klasa hrvatskog društva (dominantna klasa, starija srednja klasa, mlađa srednja klasa, mlađa radnička klasa, starija radnička klasa i podklasa). Osim jasnih čimbenika društvene klase koji su pridonijeli razlikama u ukusima, podaci upućuju na to da vrijednosne i političke orijentacije također predstavljaju značajno društveno polje koje utječe na glazbene preferencije u Hrvatskoj, te da postoji povezanost između tekstualnih i narativnih aspekata žanrova i estetike i njihove privlačnosti publici.
Izv. prof. dr. sc. Željka Tonković objavila je u suautorstvu s Tajanom Jaklenec, dipl. ing. arh. (Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) izvorni znanstveni rad pod naslovom „Mapping of the Socio-Semantic Network of the Arhitektura Magazine (1931-1934)“. Članak je objavljen u novom broju časopisa Interdisciplinary Description of Complex Systems (Web of Science). U radu se koristi metafora mreže kako bi se opisalo fenomene koji se pojavljuju u cirkulaciji ideja, ljudi i artefakta unutar časopisa Arhitektura (1931.-1934.). Korištenjem kvantitativne mrežne analize, cilj istraživanja bio je utvrditi kako socijalne veze i korišteni koncepti zajednički oblikuju novi arhitektonski diskurs.